poklon

Poklon, više od znaka pažnje?

Da li ste znali da je fenomen darivanja mnogo složeniji nego što se misli? Govori nam o onome ko poklon prima, kao i o onome ko poklon daje, a kako predstojeći novogodišnji i božićni praznici predstavljaju sezonu darivanja, ovo je prilika da o tome nešto više saznamo.

Fenomen darivanja je gotovo uvek konotiran kao etički čin.

Darivanje je uvek simbolički čin, a sam dar znak.  Predstavlja kompleksan sociološki fenomen, koji ima svoj smisao i određenu ulogu u našim zajednicama, kao i razlog zbog čega uopšte postoji.

Razni mislioci, od antičkih filozofa do savremenika, su promišljali o tom fenomenu. Na primer, Pindar, grčki lirski pesnik iz V veka p.n.e. kaže: «Svaki poklon, ma koliko mali bio, veličanstven je ako je dat s ljubavlju.», dok Aristotel darivanje sagledava kao univerzalno ljudsko ponašanje, vid razmene koji poput „lepka“ učvršćuje ljudsko društvo i drži ga na okupu, i smatra je da je glavna motivacija darivanja – zahvalnost.

Često pristup ovom fenomenu se zasniva na sagledavanju kroz prijateljstvo, gostoprimstvo i zahvalnost.

Antropolog Marsel Mos istraživao je fenomen darivanja u drevnim i plemenskim društvima i ponajviše doprineo njegovom razumevanju. To je pre svega obaveza primanja i uzvraćanja darova. Ističe da darivanje funkcioniše na osnovu složenih socijalnih pravila, kroz mrežu trajnih i ličnih medjuljudskih odnosa. Radi se o razmeni simboličkih predmeta, rituala, plesova, koji nose odredjeno značenje i nemaju ekonomsku vrednost. On kaže da je darivanje mnogo više lični nego ekonomski čin, jer poklon je deo darovaoca, napunjen njegovom energijom, i uzimajući ga primalac stupa u kontakt sa njegovom dušom koja se prenosi preko predmeta. Paralelno, poklon je i poziv na partnerstvo i želju za saradnjom. Takođe, uvideo je i da u budućnosti darivanje biva uvek nadoknađeno gotovo jednako.

Savremeni potrošački kontekst nosi svoja pravila, gde je darivanje i dalje ritual ali ima drugačiji smisao.

Trend zapadnog društva diktira nam za novogodišnje praznike besumučnu kupovinu paketića. Novogodišnja efurija ne bira sredstva, okupira sve i nemoguće joj je uteći. Neodoljiva u mnoštvu šarenih laža zavodi nas i predajemo joj se, a potrošnja postaje jedini smisao.

Američka autorka Genevieve Vaughan u svojoj knjizi Homo donans, što znači čovek kao biće darivanja, sagledava momenat darivanja kao sastavni deo čoveka. Ističe da zapravo darivanjem dajemo deo sebe, izlazimo ka drugoj osobi. Darivanje bi trebalo da bude intiman čin, a ne formalnost. Potrošačka kultura namenula je konzumerizam i demonstraciju moći, čime se izgubilo suštinsko ukazivanje ljubavi. Sadašnjoj kulturi nije blisko odricanje, stoga danas i fenome darivanja treba posmatrati kroz taj kontekst.

Filozofija darivanja bi trebala da izazove osećaj radosti i bliskosti, a poklon treba da bude iskren i dirljiv, jer dobro izabran poklon je znak da nam je druga osoba važna, da smo joj zahvalni i da joj na taj način nesebično dajemo deo sebe.

U vreme kada voljenima priređujemo sitna iznenađenja i slavimo praznike, ne bi trebalo podleći konzumerskoj novogodišnjoj kampanji. Mogućnost nam je okretanje kreativnim idejama i ličnom stvaranju za naše drage ljude. A sigurno postoje zanimljivi pokušaji da se osmisle originalni, kvalitetni i kreativni pokloni.

foto: freedigitalphotos.net