karavansaraj mehmed pase sokolovica u beogradu 191

Karavansaraj Mehmed-paše Sokolovića u Beogradu

Tribina ljubitelja istorije Beograda

Tribina ljubitelja istorije Beograda, pod nazivom Karavansaraj Mehmed-paše Sokolovića u Beogradu, biće održana u ponedeljak, 4. marta od 18h u Konaku Kneginje Ljubice. Na tribini će govoriti istoričar umetnosti Vladimir Božinović. Ulaz je slobodan.

Čuveni veliki vezir i zadužbinar Mehmed-paša Sokolović postavio je temelje svog vakufa u Beogradu najverovatnije 1567. godine. Još uvek nije u potpunosti poznato šta je sve Sokolović sagradio u Beogradu. Na osnovu svedočenja putopisaca, do sada je utvrđeno da je podigao najlepši kompleks karavansaraja sa bezistanom, zatim hamam koji je važio za najznačajniji u gradu, takođe znameniti sebilj i dve česme.

Većina njegovih zadužbina bila je locirana u Dugoj čaršiji (današnjoj ulici Cara Dušana) i njenoj blizini sa izuzetkom jedine preostale građevine vakufa, česme koja se nalazi u Gornjem gradu Kalemegdana. Najslavniji od svih objekata bio je svakako vezirov karavansaraj sa bezistanom koji je činio jednu od najmonumentalnijih arhitektonskih celina osmanskog Beograda.

Ovaj trgovački kompleks prostirao se negde između današnjih ulica Cara Dušana, Tadeuša Košćuškog i Strahinjića Bana i imao je znatnog uticaja na ekonomski razvitak grada tokom 16. i 17. veka. Krajem 17. i tokom 18. veka u periodu sukoba i promena vlasti karavansaraj je menjao funkciju i postepeno gubio nekadašnji značaj. Poslednji vizuelni dokaz o njegovom postojanju predstavlja crtež ruševina bezistana iz 1789. godine koji se čuva u Nacionalnom muzeju u Budimpešti.

Danas se na tom lokalitetu nalaze stambeni objekti, a nekada očaravajući vezirov karavansaraj nepravedno je pao u zaborav.