marija ivan gozde i sana

16. godina Galerije Artget

Umetnički direktori Galerije Artget, koja postoji već 16. godina, u 2017. su mr Slađana Petrović Varagić i Miroslav Karić. Ovog meseca, pored pomenute galerije, i u druga dva izložbena prostora biće održane izložbe u KCB-u, počevši od sutra, 3. avgusta u 20h.

3 – 24. avgust 2017.

Galerija Artget

Ivan Petrović SVE JE DOBRO, fotografije

U meni su se sukobljavale, kao i uvek, teorijska i sentimentalna privlačnost ka neredu i osnovna potreba za red i mir.
Bunjuel

Ivan Petrović sopstvenoj fotografskoj produkciji vrlo često pristupa kao arhivi, pri čemu pojedinačne fotografije ili fotografije iz određenih serijala tretira kao materijal za dalje reinterpretacije, rekontekstualizacije i uvod u nove narativne i značenjske celine. Njegove metode rada u ovakvim postupcima jesu najpre selekcija, kao i naknadna auto-kustoska namenska povezivanja u okviru različitih izlagačkih formata. Tako se i aktulena izložba Sve je dobro artikuliše kroz postojeće foto-projekte Dokumenti i Noćne promenade koji svojim susticanjem sučeljavaju ne samo dva perioda u njegovom radu već i dva pristupa – idejni i tehničko-tehnološki, kao i različita tematska interesovanja za okruženja kojima pripada i kojima se bavi…
Iako fotografije iz dva pomenuta projekta povezane u zajedničku celinu Sve je dobro predstavljenu u Galeriji Artget tretiraju ljudski lik u različitim kontekstima, Ivan Petrović ih ne posmatra kao portretne fotografije. Pre svega, on ih definiše kao fotografije koje u centar pažnje stavljaju čoveka i „ličnu istoriju pojedinca nasuprot zvanične statistike“.
Odlomak iz teksta Oko portreta Miroslava Karića i Slađane Petrović Varagić

Likovna galerija, Knez Mihailova 6

3 – 24. avgust 2017.

Marija Grahovac Karan

EVOKATIVNE SILE, digitalna grafika na alubondu, instalacija

Projekat Evokativne sile predstavlja seriju digitalnih grafika na pločastom aluminijumskom materijalu – alubondu. Projekat istražuje klasične grafičke principe u kontekstu savremene grafike baveći se tehničkim mogućnostima digitalne štampe kroz procese sečenja i slaganja površine grafičkog otiska u više slojeva, formirajući, na taj način, trodimenzionalne oblike. Reflektujuća površina alubonda rad čini promenljivim u odnosu na količinu svetlosti koju podloga prima i reflektuje, dok se kroz ugao posmatranja grafike ostvaruje važan element ovog stvaralačkog postupka koji se odnosi na interaktivnost dela i posmatrača. Nastali kao rezultat istraživanje tradicionalnog medija grafike u novim tehničkim mogućnostima, radovi realizovani kao digitalne grafike postavljaju se na zid, ali svojom slojevitošću podloge blago istupaju u prostor stvarajući, na taj način, doživljaj nadogradnje i raslojavanja grafičke površine čija se višeslojnost naslanja na optičku umetnost. Nizovi međusobno prožetih talasastih struktura grafika na aktuelnoj postavci mogu se posmatrati kao zanimljive eksperimentalne forme sa intimnim gemetrijskim predstavama koje nude specifičan likovni, vizuelni i energetski potencijal. Svi radovi su nastali u okviru doktorskog umetničkog projekta Silver force koji je umetnica odbranila na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2017, a nadovezuju se na prethodne serije kompjuterskih grafika Silver force i Colour force koje su predstavljene javnosti 2013.i 2011.godine.

Galerija Podroom, Trg republike 5/-1

3 – 24. avgust 2017.
SANA GOBE (Iran) | GOZDE ILKIN (Turska)

Prateći program izložbe:

Četvrtak, 3. avgust u 19.30
program otvaranja: This wall grows at its roots (Ovaj zid raste iz korena) – Performans Sane Gobe (trajanje 40 minuta)

Petak, 4. avgust u 19:00
Razgovor sa umetnicom Sanom Gobe (moderator Katarina Kostandinović)

Ovo je prvi put da Sana Gobe i Gozde Ilkin izlažu zajedno. Za potrebe ove izložbe dve umetnice su pozvane da međusobno sarađuju, iako se ranije nisu poznavale. U izabranim radovima obe se bave percepcijom urbanih transformacija gradova beležeći priče o odnosu između urbane i ljudske strukture. Uprkos geografskoj, istorijskoj i kulturnoj razlici između dva grada, slike Teherana i Istanbula lako se mogu pomešati. Razvoj grada i urbanizacija obično ne proizilazi iz potrebe njegovih žitelja, već iz politike. Kroz svojstveno iskustvo procesa urbanizacije gradova, umetnice pokušavaju da oslovljavaju stvari onako kakve jesu, te u slučaju Istanbula tzv. „projekat renovacije“ jeste zapravo destrukcija sećanja; dok komešanje u video radu iz Teherana govori o nerazumevanju i nedostatku interesa. Za ispitivanje odnosa između mikro i makro konteksta i njihovih relacija sa politikom, Ilkin i Gobe počinju od intimnog predela svojih soba.