Ljudmila Ulicka Jakovljeve lestve

Arhipelag na 62. Beogradskom sajmu knjiga

Arhipelag je u 2017, u kojoj obeležava deset godina, između dva Beogradska sajma knjiga, objavio pedeset pet novih i obnovljenih izdanja, pokrenuo dve nove edicije, organizovao novo izdanje Beogradskog festivala evropske književnosti, kao i gostovanja i srpske turneje nekoliko velikih svetskih pisaca među kojima su Čarls Simić i Klaudio Magris.

Knjige Arhipelaga dobile su više domaćih i međunarodnih književnih nagrada, među kojima su međunarodna književna nagrada „Man Buker“ za roman Davida Grosmana Konj ulazi u bar, Evropska nagrada za književnost za roman Darka Tuševljakovića Jaz i Andrićena nagrada za najbolju knjigu priča za Raščarani svet Jelene Lengold. Arhipelag je u ovoj godini objavio novo i kapitalno važno istraživanje mladog istoričara Miloša Bruna Beograd u Velikom ratu: očima savremenika, uzbudljivu priču o svakodnevnom životu u Beogradu tokom Prvog svetskog rata datu kroz svedočenja savremenika, memoare, pisma i dnevnike, književne tesktove i ondašnje novine.

Zastupajući prava svojih domaćih autora, Arhipelag je potpisao sa poznatim izdavačima od Norveške i Nemačke do Brazila, od Poljske i Francuske do Kine, od SAD do Turske, od Rumunije i Albanije do Danske, od Italije i Španije do Rusije ugovore o pravima i prevodima 23 knjige svojih pisaca na 12 jezika.

Arhipelag je učestvovao na šest međunarodnih sajmova knjiga i stručnih konferencija u oblasti izdavaštva (Geteborg, Lavov, Zagreb, Ljubljana, Podgorica i Herceg Novi).

Arhipelag je objavio osam štampanih izdanja Arhipelag magazina i nastavio razvoj elektronskog izdanja ovog magazina za književnost, kulturu i nove ideje.

Rad na velikom međunarodnom projektu 100 slovenskih romana, čiji je Arhipelag najaktivniji nacionalni izdavač, pokazuje se u novim izdanjima i novim prevodima, kao i u velikim međunarodnim promocijama, pri čemu je ova edicija dobila i svoje izdanje na engleskom i španskom jeziku SLAWA.

Klub čitalaca Arhipelag je u vremenu izmađu dva Sajma knjiga u Beogradu imao jednu od svojih najuzbudljivijih godina. Pamtićemo tu godinu po energiji i posvećenosti novih i starih članova Kluba čitalaca Arhipelag.

Arhipelag je u ovoj godini objavio knjige nekih od najznačajnijih savremenih svetskih pisaca. U godini u kojoj je David Grosman dobio veliku međunarodnu nagradu „Man Buker“, jedno od najvažnijih svetskih književnih priznanja, Arhipelag objavljuje srpsko izdanje nagrađenog piščevog romana Konj ulazi u bar. Ovaj roman je velika i snažna, ljudska priča o bolu i smehu, o zabavljaču, stend-ap komičaru koji se ne smeje, o priči u koju staje čitav jedan život.

Sajamsku premijeru doživeće i novi roman velike ruske književnice Ljudmile Ulicke Jakovljeve lestve. Za ovaj roman, preveden već na više svetskih jezika, Ulickoj su ruski čitaoci dodelili „Veliku nagradu“, najvažnije rusko književno priznanje. U Jakovljevim lestvama, koje delimično počivaju na pronađenoj porodičnoj arhivi i na autobiografiji Ljudmile Ulicke, stao je čitav jedan vek, uzbudljivo vreme od 1911. do 2011. u istoriji Rusije i Sovjetskog Saveza, ali i porodice Osecki. Jakovljeve lestve su tako postale nova velika porodična saga ruske i evropske književnosti.

Na Sajmu će biti predstavljen i roman Superherojke Barbi Marković, Beograđanke koja živi u Beču i koja je svoj roman napisala na nemačkom, kao i roman ruskog pisca Romana Senčina Područje za potapanje, priča o raseljavanju sibirskih naselja zbog izgradnje velike hidrocentrale iza koje stoje ruski oligarsi.

Tokom godine objavljeni su novi roman Klaudija Magrisa Obustavljen postupak, možda najznačajniji roman o Španskom građanskom ratu Salaminski vojnici Havijera Serkasa, kao i roman „rumunskog Kafke“, Maksa Blehera Zbivanja u neposrednoj nestvarnosti, što je prvi prevod ovog pisca na srpski jezik.

Neposredno pred Sajam knjiga pojavio se novi roman Vide Ognjenović Maksimum. Kroz priču o nepravedno optuženom slikaru i profesoru opisuje se moćni mehanizam hajki i progona, ali i drama karaktera i mentaliteta, društvene nužnosti i strahovi oživljeni radom političke moći i istorijskih sila.

U novije vreme objavljeni su i novi romani Mladena Vurune Košulja sa likom Če Gevare, čija je radnja smeštena na sami kraj osamdesetih godina uoči velikog praska istorije koja je promenila naše živote, kao i istorijski roman Nikole Moravčevića Braća Anđelovići o dvojici braće koji su se pred konačan pad srpske despotovnine našli na različitim stranama: jedan je komandant srpske vojske, drugi je veliki vezir turskog carstva.

Nova knjiga priča Mihajla Pantića Kada me ugleda ono što tražim otvorila je izdavačku sezonu u kojoj je objavljeno nekoliko izvrsnih pripovedačkih knjiga. Nove knjige priča Veselina Markovića Prošlost nikad ne prođe, Uglješe Šajtinca Žena iz Huareza i Darka Tuševljakovića Naknadne istine, zajedno s novim, smelim i intrigantnim romanom Srđana V. Tešina o terorizmu u našoj svakodnevici Gori gori gori, oličavaju neke od najizrazitijih ostvarenja i glasova nove srpske književnosti.

Arhipelag je jedini tržišni izdavač u Srbiji koji objavljuje poeziju. Ove godine čitaocima predstavlja čak šest knjiga pesama domaćih i stranih pesnika. Pored novih pesničkih knjiga Stevana Tontića Hristova luda i Živorada Nedeljkovića Uspon, tu su i knjige hravtskog pesnika Branka Čegeca Pun mjesec u Istanbulu, makedonskog pesnika Rista Lazarova Mrak i pesnički roman mađarskog pesnika Gabora Šejna Kula ludaka u ediciji Element, dok se u novoj ediciji Izbor objavljuju izabrane pesme poznatog izraelskog pesnika Amira Ora Reci i ja ću biti.

Nova knjiga aforizama Ratka Dangubića Crveni tepih predstavlja jednog od najznačajnijih savremenih srpskih aforističara u punoj zrelosti koji oblikuje ironijski razuđenu društvenu hroniku sačinjenu od suočenja s društvenim i istorijskim kontekstom, karakterom i mentalitetom.

Modernost je stalni izazov za poznatog slikara Miliju Belića u njegovim esejima u knjizi Izazov modernosti u kojima se suočava i sa svojom stvaralačkom avanturom i sa opusima velikih srpskih, evropskih i svetskih umetnika.

Knjiga Duška Lopandića Evropska integracija između nacije i globalizacije jeste istorija nastanka i dosadašnjeg razvoja Evropske unije, rasprava o njenom sadašnjem stanju i mogućem razvoju događaja, kao i o zakasneloj integraciji Srbije i Zapadnog Balkana.

Poznati ekonomista Goran Nikolić ispitivao je u knjizi Razbijanje ekonomskih mitova najčešće i najtvrdokornije ekonomske mitove i legende, stereotipe i omaške. Njegova knjiga otuda je provokativna i zanimljiva rasprava o izazovnim pitanjima sadašnjeg trenutka i o krizi ekonomskih mitova.

Knjiga Miloša Bruna Beograd u Velikom ratu: očima savremenika otkriva Beograd koji se malo zna. To je svakodnevni Beogradu toku Prvog svetskog rata. Zainteresovan za to kako su savremenici videli udes Beograda u Velikom ratu i kako su taj udes preživeli, Miloš Brun je istraživao istorijsku građu i arhive, ali je posebnu pažnju posvetio svedočenjima. Neka od tih svedočenja pronašao je u dnevnicima, memoarima i pismima onovremenih Beograđana, dok su se kao posebno dragocen izvor pokazale novine iz tog doba. Jedan nedovoljno istraženi deo beogradske i srpske istorije oživljava pred nama zahvaljujući ovoj odličnoj knjizi i lepom istraživačkom poduhvatu.

Deset godina rada nije samo prilika da se napravi retrospektiva i da se još jednom osmotri pređeni put. To je odlična prilika da se nađete i na jednom novom početku. Arhipelag je takav početak prepoznao u pokretanju nove edicije Mali Arhipelag i čitave jedne oblasti u svom programu. To su knjige za decu i osetljive. Jedna serija ovih knjiga biće posvećena deci od 6 do 9 godina, dok će druga biti namenjena tinejdžerima. Sajam knjiga je prilika da se predstave prve knjige u ovoj ediciji, romani Jelene Rosić Babicino unuče i Mari Luiz Gej i Dejvida Homela Putujući cirkus, kojima će se pridružiti najpoznatija knjiga za decu Davida Grosmana Zagrljaj s predivnim ilustracijama Mihal Rovner.

Tako su stvarne knjige, u kojima se mogu prepoznati autentične događaje savremene literature i poziv na neobuzdanu avanturu čitanja, ispunile neposrednu nestvarnost u kojoj nastaju i u kojoj se objavljuju. Još jednom se pokazalo: „Nije sve loše, dobre su knjige.“