mlada devojka razmislja samostalnost lezi na liscu

Zašto se mladi sve ređe odlučuju na samostalni život

Samostalni život mladih podrazumeva to da mladi brigu o sebi preuzimaju isključivo na sebe. Odvajanje od roditeljskog doma i selidba u prvi sopstveni, predstavlja izuzetno važan životni trenutak, a simboliše upravo samostalnost.

Iako mnogi mladi želju za samostalnim životom dobiju vrlo rano, podaci govore da tek svaka sedma mlada osoba u Srbiji živi samostalno. Ovo nas je nateralo da se zapitamo zašto je to tako. Šta je to što sprečava mlade u odluci da se osamostale? 

Istražili smo, te došli do nekoliko odgovora na ovo pitanje. U narednim redovima saznajte koji su to razlozi zbog kojih mladi samostalni život sve ređe biraju. 

Psihološke barijere na putu ka samostalnosti

Psiholozi kažu da su za osamostaljivanje mladih neophona: želja i spremnost mlade osobe da se osamostali i spremnost rodjitelja da ostanu sami. Strah od odvajanja, kako sa jedne, tako i sa druge strane, može biti ključni faktor koji mlade u Srbiji i dalje drži sigurnim u roditeljskom gnezdu. 

Sem toga, i zdravstveni problemi roditelja čest su uzrok ostanka mladih u roditeljskom domu. Mladi često osećaju dužnost da brinu o roditeljima živeći sa njima, posebno ukoliko postoje zdravstveni problemi.

Ipak, pomoć kao što je patronažna sestra za medicinske potrebe roditelja, ispomoć u kući i druge vrste podrške mogu biti dovoljne, iako je nekada teško da prihvatimo da je pomoć roditeljima neophodna i da je neko drugi mora pružiti. S druge strane, samostalni život mlade ne sprečava da istovremeno brinu o roditeljima, pružajući im neophodnu podršku u svim drugim aspektima svakodnevice.

Ono što mladi pred započinjanje samostalnog života moraju da shvate, jeste da i nakon preseljenja – roditelji ostaju roditelji, a odvajanje od njih na tom nivou ne postoji. Sasvim je moguće održavati porodične tradicije, pružiti roditeljima brigu i ljubav, kao i bilo šta što im je potrebno, i van života pod njihovim krilima. 

Zanimljivo je to da mnogi mladi koji nemaju dobar odnos sa roditeljima, nakon osamostaljivanja izgrade mnogo kvalitetniji, pa ni ovo ne treba da bude briga mladih ljudi pred donošenje odluke o osamostaljivanju, već psihološki podstrek.

Ekonomske prepreke na putu ka samostalnom životu

Od svih prepreka i razloga zbog kojih je samostalni život mladih retko zastupljen u Srbiji, ekonomski se izdvaja kao faktor sa najvećim uticajem. Upravo je on razlog zbog koga ogroman broj mladih u Srbiji još nije odlučio da krene sa samostalnim životom.

Problem nedostatka mesta za stanovanje

Obzirom na cifru koja predstavlja prosečnu platu u Srbiji, a visoke cene nekretnina u većim gradovima, gde mladi najčešće i odlaze radi studija, a kasnije i radi pronalaženja i stupanja u radni odnos – ne čudi nas što je mali broj njih ekonomski spreman da započne samostalni život.

U najvećem broju slučajeva, mladi u Srbiji se osamostaljuju upravo kada odlaze na studije (ređe već na srednje školovanje ili kasnije na mastere) u veće gradove. Tada oni pronalaze “cimere”, a sa njima i stanove koji se izdaju po povoljnim cenama. 

Ipak, većina mladih nema uslove da sebi priušti nekretninu, a ukoliko odmah posle školovanja ne pronađe i radni angažman, često se vraća u roditeljske domove. Za to vreme, mladi koji se tokom školovanja nisu ni osamostaljivali, uglavnom produže korišćenje roditeljskog doma do pronalaženja sigurnog zaposlenja sa zaradom kojom sebi mogu priuštiti samostalni život.

Teško pronalaženje posla i niska primanja

Sem problema sa nedostatkom mesta u kome mogu stanovati, mladi se susreću sa još jednim, povezanim, ekonomskim problemom – teško pronalaze posao, a i kada ga pronađu – primanja uglavnom nisu dovoljno visoka da bi mogli da započnu samostalni život (prosečna neto plata u Srbiji je oko 50 hiljada dinara).

Mladi često zarađuju i putem sezonskih poslova, a poslove neretko dobijaju i pomoću omladinskih zadruga. Ovi poslovi predstavljaju rad van radnog odnosa, pa se ne računaju u cifru koja predstavlja prosečnu platu u Srbiji. 

Zarade na ovim poslovima su niže (oko 35.000 je prosek), a i ovakva zaposlenja nisu nešto na šta mladi mogu da računaju kao na dugoročni izvor zarade i dovoljno sigurni za otpočinjanje samostalnog života.

Nespremnost na samostalni život

Čak i kada imaju ekonomske uslove i želju da se odvoje od porodice i započnu samostalni život, mladi se i dalje na njega retko odlučuju. Faktor koji ih u tome sprečava vrlo često je nespremnost za samostalni život.

Neznanje o održavanju doma, kuvanju, spremanju, ali i stvarima kao što je jednostavno plaćanje računa ili nedostatak navika kao što su: redovni odlazak na pijacu, ekonomična kupovina namirnica i briga o sebi i svom zdravlju, odlike su određenog procenta mladih koje ih sprečavaju da se osamostale. 

Neki od njih se bez obzira na to usude da započnu samostalni život, ali za neke je ovo determinišući faktor. Dobra vest za sve mlade koji se iz ovog razloga upravo premišljaju o započinjanju samostalnog života, je to da će ukoliko to žele – samostalnim životom i naučiti sve neophodne veštine i znanja. Zato ne treba ni da brinu o ovom faktoru, naprotiv – osamostaljivanje je odličan način da se mladi nauče svemu što život čini, a pomoću njega i potpuno sazre. 

Samostalnost je nesumnjivo izuzetno važna. Ona omogućava osobi da dosegne svoje pune potencijale i maksimalno sazri. Sada kada znamo koji su to faktori koji utiču na to da se mladi retko odlučuju na samostalni život, lakše nam je i da ih razumemo. Dok na neke od ovih uslova mladi ne mogu uticati, na druge mogu, a u tome ih treba ohrabriti.